U regionu na pomolu “novi rat”: BiH traži od Hrvatske da zaustavi izgradnju Pelješkog mosta

Share

Tweet

Share

Share

Email

Comments

Kao prvi korak ka zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta u SDA su predvideli slanje pisma zastupnicima u Evropskom parlamentu iz narodnjačkih stranaka od kojih će zatražiti podršku za reviziju odluke Evropske komisije o dodeli finansijske pomoći Hrvatskoj za gradnju mosta

Spor oko gradnje Pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo će biti otvoren pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Piranskom zalivu, a vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) pridružiće se zahtevu koji je u parlamentu BiH pokrenula opozicija da se taj projekat zaustavi sve dok se ne reši otvoreno pitanje morske granice kod Neumskog zaliva, najavio je u subotu predsednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.

Na vanrednoj stranačkoj konferenciji za novinare u Sarajevu Genjac je istakao kako BiH zapravo nikada nije dala službenu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta kao i da ne stoje argumenti da bi se on gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama jer je potez između Komarne i Pelješca, kako su procenili u SDA, zapravo područje koje predstavlja međunarodni koridor za pristup BiH otvorenome moru.

– BiH nikada nije dala saglasnost na gradnju Pelješkog mosta. Bez toga ona je nelegalna i predstavlja kršenje međunarodnih konvencija, a posebno Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora – kazao je Genjac.

Odluka u rukama Predsedništva BiH

Pri tom se kao na konačno i obvezujuće pozvao na stav Predsedništva BiH koji je na sednici održanoj 17. oktobra 2007. godine zaključilo kako je BiH protiv gradnje Pelješkog mosta “do rešavanja otvorenih pitanja vezanih za rešavanje morske granične crte između dve države”.

Predsedništvo BiH tada je pozvalo Hrvatsku da ne preduzima nikakve “jednostrane radove” na gradnji mosta.

Genjac je kazao kako je o svemu tome 23. april 2009. tadašnji predsedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović upoznao hrvatski državni vrh, a Predsedništvo BiH nakon toga nikada nije usvojilo bilo kakve zaključke kojima bi izmenio svoje stavove u odnosu na gradnju Pelješkog mosta.

To što su u međuvremenu razgovarali predstavnici vlada dve zemlje i članovi stručnih radnih skupina dogovorivši pri tom i izmene u prvobitnom projektu mosta po Genjčevu sudu nema nikakvu posebnu težinu jer su konačne odluke o saglasnosti isključivo u rukama Predsedništva BiH, a ono nikome nije dalo saglasnost da potpiše bilo kakav međudržavni sporazum o tome.

Predsednik Glavnog odbora SDA ističe kako je jasno da pitanje razgraničenja na moru nije rešeno, a nema ni saglasnosti iz BiH za gradnju mosta pa mu je nejasno kako je Evropska komisija mogla da odobri sredstva za gradnju mosta “koji je ilegalan”.

Konvencija UN o pravu mora, kako to tumače u SDA, jasno precizira pravo BiH na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenog mora, a on pak podleže režimu slobodne plovidbe bez ikakvih ograničenja što uključuje zabranu gradnje objekata na takvom plovnom putu.

Analogiju vide u arbitraži o morskoj crti razgraničenja Hrvatske i Slovenije kojom je Slovenija dobila isti takav koridor.

To nisu hrvatske teritorijalne vode”

– Netačne su tvrdnje da Hrvatska gradi most u svojim vodama jer je to međunarodni priključni koridor – istakao je Genjac optužujući Hrvatsku da gradnjom Pelješkog mosta ugrožava teritorijalni suverenitet BiH i krši međunarodni pravni poredak.

Kao prvi korak ka zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta u SDA su predvideli slanje pisma zastupnicima u Evropskom parlamentu iz narodnjačkih stranaka od kojih će zatražiti podršku za reviziju odluke Evropske komisije o dodeli finansijske pomoći Hrvatskoj za gradnju mosta.

Od Veća ministara BiH koji vodi SDA-ov Denis Zvizdić u njegovoj stranci očekuju da postupi sukladno zahtevima Zastupničkog doma parlamenta BiH od 5. jula i uputi protesnu notu Hrvatskoj i da zatraži prekid svih radova uključujući raspisivanje konkursa za izvođača do rešavanja spornih pitanja.

Problem je, konstatovao je Genjac, moguće rešiti dogovorom uz poštovanje međunarodnog prava i suvereniteta BiH.

– Ako to ne bude moguće rešiti na taj način sasvim je moguće da BiH preduzme korake u smislu zaštite svojih prava na relevantnim međunarodnim sudskim institucijama – kazao je Genjac podsećajući kako je mogućnost arbitraže spomenuta i u zaključcima Predsedništva BiH iz 2007. godine.

Pitanje gradnje Pelješkog mosta Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine ponovo je pokrenuo početkom jula, a na prvoj idućoj sednici, zakazanoj za 6. septembra, treba razmatrati izveštaje Veća ministara BiH o planovima za njegovu gradnju.

 

Raspravu su inicirali zastupnici opozicije Demokratske fronte (DF) kao i trojica zastupnika koji su ranije bili članovi SDA, a ranije ove godine su iz te stranke isključeni pa deluju unutar kluba nazvanog Nezavisni blok (NB).

Izmenjen prvobitni projekat mosta

No i neki zastupnici SDA poput Šemsudina Mehmedovića izričito se zalažu da parlament BiH preduzme sve kako bi gradnja mosta bila zaustavljena sa obrazloženjem kako bi on ugrozio pristup brodova međunarodnim vodama iz Neumskog zaliva. Mehmedovićevom zahtevu sada se priključio i vrh SDA.

Hrvatska je u proteklim godinama uvažila sve primedbe koje su vlasti BiH iznosile u odnosu projekat Pelješkog mosta, za koji je definitivno utvrđeno kako bi se gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama i to na udaljenosti od najmanje 400 metara od verovatne crte razgraničenja sa BiH na moru.

Tako je izmenjen i prvobitni projekat pa je visina tzv. svetlog otvora mosta povećana na 55 metara, a raspon između stubova na 200 metara, što omogućuje prolazak i najvećih brodova prema Neumskom zalivu.

U Predsedništvu BiH trenutno su podeljeni stavovi oko gradnje Pelješkog mosta. Bošnjački član Bakir Izetbegović je isticao kako BiH mora štititi svoje interese dok je hrvatski član Dragan Čović imao stav kako je most koristan za obe države, a za BiH bi bio posebno važan jer bi se eliminisali saobraćajni zastoji kroz Neum.

(Dijaspora.news/Hina)