Veliki pravoslavni praznik Cvijeti uvek pada u nedjelju prije Vaskrisa, a dan poslije Lazareve subote, ili Vrbice. Ove godine Cvijeti slavimo sjutra, 9. aprila.
U starim danima je bio rasprostranjen običaj da se na Cvijete cio dan šeta okićen cvijećem. Momci bi pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje iz koga bi one mogle da razaznaju udvaračeva osjećanja. Danas je dovoljno da se nabere cvijeće i unese u kuću.
Cvijeti su dan za radost, okupljanje i druženje sa bližnjima. Zato, poklonite sjutra nekoj dragoj osobi cvijeće. I vodite računa – svaki cvijet ima svoju simboliku:
Margarete – Da budete lijepi i krupni
Drijen – Da budete jaki i zdravi
Ljubičice – Da budete mirišljavi i privlačni
Vrbove grančice – Da svi budu napredni i uspješni
Ruža – da budete rumeni i svježi
Cvijeti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obilježava Hristov ulazak u Jerusalim. Ovo znači da se ovaj praznik proslavlja u zavisnosti od toga kada je Uskrs jer se praznuje nedelju dana ranije. Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV veka, za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na poslednju nedelju njegovog života.
Cvijeti se slave u svim hrišćanskim zemljama, ali sa neznatnom razlikom u običajima.
Sjutrašnji praznik je crveno slovo, pa ne bi trebalo raditi kućne poslove.
Sjutra bi valjalo izgovoriti ovu molitvu za zdravlje i sreću vas i vaših najbližih:
Obščeje voskresenije, prežde tvojeja strasti uvjerjaja, iz mertvih vozdvigal jesi Lazarja, Hriste Bože, tjemže i mi jako otroci pobjedi znamenija nosjašče, tebje pobjeditelju smerti vopijem: Osana vo višnjih, blagosloven grjadij vo imja Gospodnje. Amin.
Dijspora.news/Izvor
1 Comment
You must be logged in to post a comment Login
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.