ŠTO MI TO JEDEMO? Podvaljuju nam čak i ŠKEMBIĆE kao KOLUTIĆE LIGNJE, a sve zbog OGROMNE ZARADE (INFO)

Share

Tweet

Share

Share

Email

Comments

U poslednje vrijeme sve se više govori o hrani koju jedemo, koliko je kvalitetna, da li je štetna, ali i da li ispnjava osnovne standarde ispravnosti.

Ono što najviše zabrinjava jest što kupci zapravo ne znaju je li mlijeko koje kupuju zaista mlijeko ili se radi o mlijeku u prahu, odnosno ugušćenom mlijeku nastalom razvodnjavanjem!

Ako ste malo stariji, sjećate se da smo prije 20 ili 30 godina kupovali mijeko u kesama koje smo kuvali. I kada ga skuvamo, na njemu se stvori fina, podebela korica kajmaka. Pokušajte danas da skuvate mlijeko, i recite da li je isto? Naravno da nije. Probali smo.

Došli smo u situaciju da zapravo više ne znamo je li med stvarno med ili jeftini sirup, a ni jesu li lignje stvarno lignje.

U Njemačkoj je prije nekoliko godina sprovedeno istraživanje koje je pokazalo da svaka treća riba koja se prodaje u Evropi nije riba koja se navodi na deklaraciji, a u testiranim uzorcima nađene su još nepoznate zamjenske vrste.

Osim toga, otkriveno je i da se umjesto skuplje govedine podvaljuje jeftina konjetina, kao i kolja umjesto bakalara, a kolutići ligne zamijenjeni su svinjskim tripicama! Da, dobro ste pročitali! I to je istraživanje sprovedeno od strane preciznih Njemaca.

Takvo falsifikovanje hrane toliko je usavršeno da je golim okom nemoguće razaznati je li svinjski biftek zapravo baš to ili se radi o smjesi oblikovanoj od ostataka drugih komada mesa.

Za salame i paštete odavno znamo da unutra ima svega što je po svakoj logici trebalo završiti u smeću, no da tako nešto rade i sa sirevima već je manje poznato. Naime, topivi sirevi prave se od drugih mliječnih proizvoda kojima je prošao rok trajanja. Oni se ponovo termički obrađuju i pretvaraju u sirne namaze, listiće i slično.

Manipulacija hranom zapravo znači da se pravi sastav s deklaracije zamjenjuje nekom jeftinijom vrstom, a sve to skrivaju aditivi, arome i šećer. 

Falsifikatora hrane obrću velik novac

Procjenjuje se da samo u EU postoji više od 3600 grupa organizovanog kriminala koje zarađuju krivotvorenjem hrane i masovnim varanjem kupaca. U kesten pire oni dodaju pasirani grašak, u pileća prsa ubrizgavaju vodu da bi bila veća, mesu se radi povećanja obima dodaje kolagen, a maslinovo ulje se razrjeđuje običnim ili repinim uljem, dok se zelena boja postiže dodavanjmem hlorofila.

Osim toga, u filtrirane čajeve se stavljaju bezvrijedne trave, ako ako dobro izmiješaju i stope matrijal, nemoguće je reći je li šunka zaista dobijena od jednog komada mesa, ali i je li uopštee u potpunosti od mesa?!  Dodavanjem enzimskih preparata moguće je spojiti svinjetinu i govedinu i to s razičitih dijelova trupa, dodavanjem začina takav komad mesa može se prodati kao najkvalitetniji dio svinjetine.

Pored svega toga fasifikuje se i med, što je moguće tačno potvrditi samo DNK analizom. Lažni med razrijeđen je fruktozom ili glukoznim sirupima, to može otkriti i sam potrošač. Naime, malo meda treba staviti na papirnati ubus kojeg će pravi med teško probiti jer ne sadrži toliko vode kao onaj lažni.

Postoji i test s vodom koji otriva radi li se o lažnjaku. Dakle, u čašu vode treba staviti kašiku meda, ako potone pravi je, ako se počne topiti lažan je. Osim toga, pravi med bi se trebao i kristalizovati nakon nekog vremena.

Jedino što možemo svi zajedno uraditi je da otvorimo desetoro očiju i pazimo šta kupujemo!

(volimpodgoricu.me)