Foto: Davor Puklavec/PIXSELL/Destatis.de
NJEMAČKI Savezni zavod za statistiku objavio je nedavno nove podatke o migracijama koji pokazuju da se useljavanje u Njemačku u odnosu na prethodne godine usporava. U Njemačkoj je u 2016. godini živjelo više od 10 milijuna stranih državljana, među kojima je oko 4 milijuna i 200 tisuća iz ostalih članica Europske unije, što je povećanje od skoro 2 milijuna u odnosu na 2008.
Kada se pogleda pojedinačno po državama EU-a, najviše je useljenih Poljaka, čak 780 tisuća, a nakon njih slijede Talijani kojih u Njemačkoj živi 611 tisuća. No treba napomenuti da Poljska inače ima oko 40 milijuna, a Italija oko 60 milijuna stanovnika te iseljeni u Njemačku proporcionalno ne predstavljaju tako veliki broj.
Broj Hrvata u Njemačkoj se od 2008. do 2016. povećao za 110 tisuća
Treća je Rumunjska (533 tisuće), četvrta Grčka (oko 350 tisuća), dok je Hrvatska peta. U Njemačkoj je u 2016. živjelo 332 tisuće Hrvata, što je povećanje za 110 tisuća u odnosu na 2008. godinu. Za usporedbu, u Njemačkoj živi 223 tisuća državljana Srbije i 172 tisuće državljana BiH.
Hrvati su među onima čiji se broj u Njemačkoj u odnosu na broj stanovnika u matičnoj državi značajno povećao. Drugim riječima, to što se 780 tisuća Poljaka i 611 tisuća Talijana preselilo u Njemačku mnogo je manji demografski gubitak za te zemlje u odnosu na 332 tisuće Hrvata.
Zanimljivo, broj državljana Turske koji žive u Njemačkoj se u odnosu na 2008. smanjio. Tada ih je bilo milijun i 688 tisuća, a u 2016. ih je kod Saveznog zavoda za statistiku zabilježeno milijun i 492 tisuće.
Hrvati se itekako isplate njemačkoj ekonomiji
Prema najnovijim statistikama njemačke Savezne agencije za rad (BA), njihovog mnogo uspješnijeg ekvivalenta Zavodu za zapošljavanje, državljani Hrvatske za njemačku ekonomiju predstavljaju neupitan dobitak, zapravo su najvjerojatnije najisplativiji strani radnici u najmoćnijoj europskoj državi.
Kod BA-a je registrirano 164.216 hrvatskih građana, a podaci pokazuju da se u protekle četiri godine dogodio velik rast useljavanja iz Hrvatske, te da je 2014. bilo registrirano oko 80 tisuća hrvatskih radnika.
Stopa nezaposlenosti među hrvatskim državljanima u Njemačkoj je 5,6 posto, što je na istom nivou kao i stopa nezaposlenosti Nijemaca (5,6 posto), ali mnogo niže u odnosu na useljenike iz drugih država, čija je prosječna stopa nezaposlenosti 14 posto.
Kada je pak riječ o socijalnim uslugama koje nudi njemačka država, na koje imaju prava i hrvatski useljenici, oni ih koriste u iznosu od 5,6 posto, što je manje od Nijemaca (6,9 posto), a još zanimljivije je da od Hrvata socijalna davanja manje koriste samo Mađari sa 4,3 posto.
