Nikola Petanović Naiad (Podgor, Crmnica, Knjaževina Crna Gora, 1892 San Francisko, SAD, 25. januara 1932) bio je veliki intelektualac i od domovine zaboravljeni borac za slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naiad je jedan od najzaslužnijih Crnogoraca u SAD, prvi koji je pisao tekstove na engleskom jeziku. Njegova su djela decenijama, slučajno ili namjerno, prikrivana i bila nedostupna našoj javnosti.
Domovinska ljubav
Svojim pregalaštvom, idejama i radom udario je dobre temelje za odnose sa SAD i podigao ugled Crne Gore. Njegovo vizionarstvo se ogleda u idejama i snovima koji se sada ostvaruju. Godine 1927. pokrenuo je u San Francisku časopis „Montenegrin Mirror“ (Crnogorsko ogledalo) i utemeljio „Odbor za suverenu i samostalnu Crnu Goru
“.
Spomen ploča na grobu Petanovića
U svojoj novoj domovini ponašao se u skladu s načelima kralja Nikole iznijetim u pismu jednom iseljeniku: „Ti si sada u Americi. Ne postoje dvije zemlje koje su sličnije u principima i ljubavi za slobodom kao što su Amerika i Crna Gora. Zato ako si lojalan toj državi to je ista lojalnost koju duguješ i Crnoj Gori. Budi dobar đe gođ da si i poštuj zakone države u kojoj živiš.“ Boreći se sa nedaćama, sa mislima i nadom o slobodnoj Crnoj Gori, preminuo je 1932. u San Francisku i sahranjen na Kolmi, na groblju koje pripada „Prvom srpskom dobrotvornom društvu”, osnovanom 1880. kao prvo u svijetu koje je imalo naziv „Srpsko-Crnogorsko literarno i dobrotvorno društvo“ (ime je promijenjeno poslije 1918. godine).
Po dokumentu, potpisanom od konzula Kraljevine Jugoslavije, srpski popovi nijesu htjeli da održe opijelo, jer ,,su bili zauzeti“. Baš tako, ironično, pod navodnicima. Troškove sahrane platio je princ Milo Petrović iz Londona.
Dugo je ime Nikole Petanovića Naiada bilo zapretano i o njemu se ništa nije znalo. No, zahvaljujući naporima Crnogoraca u SAD polako je počela i do nas da stiže istina o njegovom djelu i angažovanju. Prvim tekstovima o njemu javio se Blažo Sredanović. Svojim trudom i zalaganjem Milorad Miko Golubović i Milutin Mićo Perović uredili su zapušteni Petanovićev grob i podigli spomenik, na kome su uklesani Naiadovi stihovi: ,As a free man once more I will see Cetinje… Kao slobodan čovjek još jednom viđeću Cetinje…“
Patriota
Posebno dragocjen doprinos dao je Gordan Stojović prikupljajući i publikujući građu o Petanoviću.
O Naiadu je Stojović zapisao: „On je istinski nadahnut crnogorskom istorijom i slobodom. Njegova shvatanja o geopolitičkim i nacionalnim pitanjima prevazilaze vrijeme kadaje djelovao i stvarao i pripadaju modernim političkim idejama. Svoj život posvetio je borbi za obnovu crnogorske državnosti, držeći predavanja po mnogim američkim univerzitetima, održavajući kontakte sa mnogim poznatim ličnostima i uticajnim ljudima toga vremena, pišući drame, pjesme, knjige, izdajući časopise, povezujući slobodne Crnogorce… Petanović je, takođe, u vrijeme potpunog beznađa predstavljao jedini oslonac i podršku svim ljudima u SAD i širom svijeta, koji su Crnu Goru vidjeli kao modernu i nezavisnu državu, u godinama kada su mnogi u svojoj borbi bili posustali. Petanovićev cilj je bio da lobiranjem kod vodećih američkih političara, medijskim pritiscima, i na druge načine, pokrene pitanje ljudskih prava u Crnoj Gori i legaliteta samog čina ujedinjenja. Sloboda je najviši ideal u koji je Petanović iskreno vjerovao i bio spreman da za nju podnese sve žrtve.”
U prvom broju „Montenegrin Mirrora“, u tekstu „Crna Gora i Amerika” (MM, Ibroj/Nov. 1927), Naiad citira Vitnija Vorena: „Svaki Amerikanac može slobodno podržati riječi jednog američkog pisca: ‘Crna Gora ne može biti pokorena. Ona će nastaviti da se bori dok se ne odbrani, makar to trajalo čitav vijek!“ Glorifikovao je Petanović Crnogorce i njihov slobodarski duh: „Biti Crnogorac, nije vrlo lako: on govori i zna istinu, ljubi Slobodu i za nju je spreman da pogine, brani pravo drugoga kad je u opasnosti; ne boji se nikoga do jedino Boga; prezire smrti; vjeruje u besmrtnost duha i ideje. Ali kao takav, on se rodio i podigao u slobodnoj i nezavisnoj Crnoj Gori pa ima razloga da se bori za slobodu i nezavisnosti.
Faksimil izvještaja konzula Kraljevine Jugoslavije
O onima koji su je zapošeli poslije Prvog svjetskog rata nije imao nijednog pozitivnog stava: „Gomila robova upravlja sad našom sudbinom. Oni su sad naoružani i nemaju nikakvih obzira, barem ne oni koji sad vrijeđaju našu zemlju ali oni su robovi u duši i ne znaju šta je stvarni ponos nacije. Jer da znaju, poklonili bi se pred Crnom Gorom umjesto što gaze po njenom ponosu…“
Nije Petanović prikrivao srdžbu zbog izdajstva srpske braće: ,,Sve što smo imali i čim smo se ponosili oduzeo nam je i poništio naš izdajnički brat, u čije smo bratstvo nekad vjerovali i koga smo na našu vlastitu pogibiju s mačem u ruci zaštitili i spasili ga ropstva. Taj zlobno zavidni brat nas je svadio međusobno, e da bi na taj način opravdao svoje nasilje nad nama i da bi tako zagospodario našom dragom domovinom.“
Banditska posla
Razloge sloma Crne Gore tumačio je na više načina, s posebnim ogorčenjem na ulogu Francuske i Rusije: ,Ivan (Crnojević prim. D. B. P) je uspio jednom i okupio svoj narod i nikada do srpske okupacije Crne Gore 1918. nije postojala sila na zemlji koja je mogla rasuti Crnogorce. Sadašnja karikatura Jugoslavije, nacrtana od strane francuskih „umjetnika“, je užasna negacija prelijepe slike Jugoslavije kakvu je sanjao Njegoš (vladikapjesnik) i mnogi drugi briljantni pjesnici i pisci slovenskog juga… Oni sada podižu penzije nekim Crnogorcima da bi sada držali jezik za zubima i ostavili nas ovdje da sami obavljamo posao…
Crnogorski narod nije ni sanjao o uniji zasnovanoj na sili i nasilju, kao što to radi Srbija, u kojoj njegova herojska samosvijest nije zastupljena i u kojoj su sve osobenosti i nacionalno dostojanstvo osuđeni na propast… Crnogorci su otišli, poslije sramnog porobljavanja njihove slavne zemlje od ‘Crnorukaškepolitičke bande’ iz Srbije… Status Crne Gore je od međunarodnog značaja, a sadašnja politika Srbije predstavlja međunarodnu opasnost”.
dijaspora.news/Pobjeda/Dragan Perović
Recommended for you
You must be logged in to post a comment Login
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.