Nezaposlenost u Crnoj Gori raste, na birou najviše pravnika i ekonomista

Trend rasta nezaposlenosti u Crnoj Gori aktuelan je posljednje dvije godine. Na kraju decembra 2015. godine, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 39.991 nezaposlenih, što je 5.304 osoba više nego godinu ranije.

Na povećanje nezaposlenosti uticala je i odluka nekoliko hiljada majki sa troje i više djece, koje su izmjenama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti ostvarile pravo na doživotnu naknadu, pa se danas nalaze na evidenciji Zavodu. Ipak, zabrinjavajuće je da se nezaposlenost iz sedmice u sedmicu povećava, a na listi nezaposlenih je evidentirano više od 10 hiljada visokoškolaca.

Neadekvatno iskorišteni razvojni potencijali

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić istakao je da je problem nezaposlenosti jedan od najozbiljnijih problema savremenog čovjeka.

„Kada god nezaposlenost raste, makar i u promilima, to treba da predstavlja poziv na akciju zbog njenih razornih posljedica po socio-ekonomsko i moralno stanje društva. Visoka nezaposlenost, kao što je sada u Crnoj Gori, govori da ne koristimo adekvatno razvojne potencijale – u ovom slučaju ljudski resurs, a poznato je da proizvodna sposobnost zemlje zavisi od sposobnosti u korišćenju raspoloživih resursa, materijalnih, finansijskih, ljudskih“, kaže Kostić.

Navodi da su uzroci brojni, a iz postupnog i upornog rasta nezaposlenosti može se govoriti i o strukturnim neusklađenostima u sistemu.

„Jedna od ključnih jeste neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama privrede. Neusklađenost dinamike stvaranja novih radnih mjesta sa dinamikom broja onih koji traže zaposlenje je takođe prisutna. Osim toga, dodatni faktori se mogu ogledati u snažnoj socijalnoj funkciji koja drži jedan dio nezaposlenih van radnog angažmana a na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kao i visoko prisutstvo neformalne ekonomije kada je u pitanju zapošljavanje – rad na crno. Ovo bi mogli biti ključni razlozi visoke stope nezaposlenosti u Crnoj Gori“, objašnjava Kostić.

On napominje da se radi o neusklađenosti kao jednom od ključnih generatora nezaposlenosti, na što ukazuje i podatak da je u posmatranom periodu od strane poslodavaca oglašeno više od 32.000 poziva za radno mjesto.

Najviše nezaposlenih ekonomista i pravnika

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se oko 10 hiljada viskoškolaca, među kojima je i 280 magistara i devet doktora nauka. Posljednja istaživanja su pokazala da je na listi nezaposlenih sa visokom stručnom spremom najviše ekonomista, zatim 1.172 nezaposlenih visokoškolaca iz grupe zanimanja pravnici, a najnoviji podaci pokazuju da na crnogorskom tržištu rada postoji određena zasićenost zanimanjima za koje je potrebna diploma Fakulteta političkih nauka (FPN), jer na posao čeka 723 visokoškolca te univerzitetske jedinice.

Na pitanje da li bi priliv investicija u Crnoj Gori doprinio otvaranju novih radnih mjesta, Kostić ističe da to znači u većini slučajeva i nova radna mjesta.

„Ali ta dva procesa nužno ne treba izjednačavati niti ih stvaljati u linearan odnos – rast investicija produkuje rast radnih mjesta ili obrnuto, pad investicija znači rast nezaposlenosti – jer stvari ne funkcionišu na takav način. U svakom slučaju prilivi investicija podstiču stvaranje novih radnih mjesta i dobrodošli su iz više razloga, ne samo zbog ovoga o kome govorimo“, kaže Kostić.

Poboljšanja ne mogu doći brzo

Pred novom crnogorskom vladom sada je jedan od najvećih zadataka – kako zaustaviti trend rasta nezaposlenosti i obezbijediti nova radna mjesta.

„Jasno je da se detektovanjem problema u ovoj oblasti dolazi i do putokaza za akciju, odnosno do formulisanja strategije, utvrđivanja politike i programa mjera na smanjenju nezaposlenosti. Ali treba biti svjestan da se određena značajnija poboljšanja ne mogu postići u kratkom roku, jer su problemi strukturne prirode. U svakom slučaju, na operativnom nivou treba raditi na otvaranju novih radnih mjesta investiranjem, stimulacijama ulaganja i stimulacijama za otvaranje novih radnih mjesta, kao i na zapošljavanju. Kratkoročne mjere treba da budu simultane sa strateškim dugoročnim otklanjanjem strukturnih disproprocija, odnosno neusklađenosti“, zaključuje Kostić.

(Anadolija)