Prethodnih dana u Podgorici je na više lokacija evidentirana pojava zmija, a samo u proteklih mjesec Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada iz stambenih i drugih objekata uklonila je 19 gmizavaca.
Čovjek u kapiji našao zmiju
“U svim slučajevima zmije su uklonjene bez ikakvih povreda, a takođe i rizika od povreda učesnika akcije i osoba u čijim su objektima bili gmizavci. Od početka maja do današnjeg dana uspješno je realizovano 19 intervencija ovog tipa, dok je u istom periodu prethodne godine bilo nešto manje ovih intervencija i realizovano ih je 16”, kazali su za CdM iz Službe zaštite.
Uzimajući u obzir da na teritoriji Crne Gore postoje dvije vrste otrovnica i jedna vrsta poluotrovnice, opasnih situacija je malo.
“Obično se susrijećemo sa vrstama kao sto su bjelouška, smuk, blavor… Događa se da uklanjamo poskoka i šarku, ali su te situacije rijetke. U svakom slučaju, svaku situaciju susreta sa zmijom uzimamo sa velikom dozom obazrivosti i nastojimo da se sve odradi krajnje bezbjedno i u tome za sad uspijevamo”, navode u Službi zaštite.
Povećana vlažnost i visoke temperature uslovile su učestalu pojavu i aktivnost prvenstveno onih životinjskih vrsta koje su u lancu ishrane zmija, što je uslovilo i njihovu povećanu aktivnost, pa se nerijetko nađu na mjestima gdje izazivaju strah i paniku.
“Zmije se najčešće u potrazi za hranom ili u obavljanju drugih životnih ciklusa kreću u vlažnim i mračnim sredinama, pa se tako nađu u podrumima, šupama, šahtama česmi ili hidrofora i drugim sličnim mjestima. U onim situacijama kad osjete opasnost, a to je najčešće kada ljudi sami pokušaju da ih uklone ili povrijede, zmije se sklanjaju u prvi zaklon koji im pruža zaštitu pa se nađu u vozilima, na terasama, ali i unutar stambenih objekata. Apelujemo na građane da u slučaju da dođu u susret sa zmijom, nikako ne pribjegavaju nasilnom uklanjanju i povređivanju zmije i rizikom sopstvenog povređivanja, već da o slučaju obavijeste Službu zaštite i spašavanja i bez panike i stvaranja buke sačekaju našu ekipu”, navode u Službi zaštite.
Navode da hvatanje zmija nije nadležnost Službe zaštite i spašavanja.
“Ali u želji da na svaki način pomognemo građanima, a u nedostatku stručne službe za ovu vrstu djelatnosti, organizovali smo nabavku jednostavnih sredstava za bezbjedno uklanjanje, a spasioci su osposobljeni da taj posao urade na najsigurniji način”, ističu u Službi.
Šta treba da radite ako se sa gmizavcem nađete “oči u oči”
Za početak, da nas zmija ne bi ujela, najbitnije je paziti gdje stajemo i šta hvatamo rukama.
Zmije koje se mogu naći u Crnoj Gori, izuzev poskoka i šarke, obično nijesu otrovne i ne predstavljaju opasnost po čovjeka. Zato, kada naiđete na zmiju, prije svega ne treba da paničite i pravite nagle pokrete. Napravite korak, dva unazad i obiđite je. Ako ne pokušavate da je uhvatite rukama, ili ne stanete na nju, zmija vas neće ni ujesti.
A, ako se sa zmijom nađete “oči u oči” u vašem stanu ili dvorištu, najbolje je da pozovete Vatrogasnu službu koja će zmiju ukloniti.
Ujedi neotrovnih zmija nijesu opasnost po čovjeka, ali je najbolje da se obratite ljekaru da bi se rana očistila, da ne bi došlo do infekcije.
Ako vas ujede šarka ili poskok, potrebno je što prije primiti serum koji se daje muskularno. Kao prvu pomoć potrebno je mjesto ujeda podvezati, a podvez popuštati na svakih 20 minuta kako bi se omogućila cirkulacija-u protivnom, ako podvez ostane dva do tri sata, može doći do gangrene zbog nedostatka cirkulacije. Ako je moguće, ujedena osoba ne bi trebalo da se kreće, jer to može da ubrza cirkulaciju i tako otrov brže raširi po organizmu.
Ranije se mjesto ujeda sijeklo, takozvana incizija, da bi se otrov lokalno izbacio, ali je ta metoda napuštena, jer se otrov nalazi u tkivu između ćelija, a ne u krvotoku, pa tako i ne može da se odstrani zasijecanjem. Isisavanje otrova može da se pokuša ako imate adekvatnu pumpicu, ali ne i ustima, jer i kroz najmanju ranu u usnoj šupljini otrov može da dospije u krvotok.
Najopasniji ujedi zmija su u djelovima tijela gdje prolaze veliki krvni sudovi, kao što su vrat, pazuh, prepone, kao i po glavi, kada zbog oticanja može doći do zatvaranja disajnih puteva i do gušenja.
Čak i pored izuzetno profesionalnog pristupa vatrogasaca prema ovim beznogim gmizavcima, veliki broj njih ne preživi susret sa čovjekom. Kako mnogi tvrde “nije mi ih milo ni na sliku vidjeti”, međutim, istina je da u najvećem broju slučajeva stradaju bezopasni smukovi koji bivaju optuženi da su šarke.
Biolog Vernes Zagora podsjeća na bezopasne “šarke”, koje to nisu, i nisu otrovne.
Eskulapov ili šumski smuk (Zamenis longissimus)
Četvoroprugi smuk (Elaphe quatuorlineata) odrasla jedinka
Četvoroprugi smuk (Elaphe quatuorlineata) mlada jedinka
Balkanski smuk (Hierophis gemonensis)
Stepski smuk (Dolichophis caspius)
Leopard smuk ili crvenkrpica (Zamenis situla)
Mačkooka zmija ili crnokrpica (Telescopus fallax)
Bjelouška (Natrix natrix)
Ribarica (Natrix tessellata)
A ovako stvarno izgleda prava ŠARKA (Vipera berus)
“Prepoznaje se po cik-cak šari, kratkom, zdepastom tijelu, nema rog na nosu kao što to ima poskok i na ivicama gornje vilice ima izražene bijele fleke. I, što je možda i najbitnije, u Crnoj Gori naseljava staništa samo iznad 1000m nadmorske visine”, naveo je ranije on.
VP/Cdm/S.Đukanović
Recommended for you
You must be logged in to post a comment Login
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.