Masovni turizam uništava “DRAGULJ JADRANA”: Život ovdje je bio privilegija, sada je kazna!

Share

Tweet

Share

Share

Email

Comments

Stari grad Dubrovnik koji je dio liste svjetske baštine UNESKO-a, sve više gubi svoj šarm zbog povećanog broja posjetilaca. Stanovnići kažu da je život u tom gradu nekada bila privilegija, a da je, zbog masovne posjete turista, sada noćna mora.

U Dubrovniku imaju plan da ograniče broj turista s brodova za krstarenje, (Foto: Beta/AP) U Dubrovniku imaju plan da ograniče broj turista s brodova za krstarenje, (Foto: Beta/AP)
Stanovnici starog grada Dubrovnika koji je decenijama hvaljen kao “dragulj Jadrana”, kažu da to nekada jeste bila privilegija, a da je, zbog masovne posjete turista, sada noćna mora.

Mnogobrojni turisti zaglavljuju na ulazima u drevni kameni grad, dio svjetske baštine na listi UNESKO-a, a veliki brodovi za krstarenje ih i dalje neprekidno dovoze u hiljadama.

Ljubitelji popularne TV serije “Igra prestola” traže mjesta na kojima je ona snimljena, tiskaju se na krcatom čuvenom Stradunu, kamenom popločanoj pješačkoj ulici duž koje su srednjovekovne crkve i palate.

Dubrovnik je vrhunski primer posljedica masovnog turizma, svjetske pojave da povećanje broja posetilaca znači da izuzetni gradovi, naročito mali, pokleknu od gužve.

Dok broj posjetilaca raste, lokalne vlasti traže način da spriječe masu da ne uništi šarm grada.

“To je nevjerovatno, kao da živite usred Diznilenda”, kaže stanovnik kuće koja gleda na Staru luku u sjenci kamenih gradskih zidina.

Obično po osam brodova za krstarenje dnevno doplovi do tog grada sa svega 2.500 stanovnika, a svaki brod iskrca na ulice po oko 2.000 turista. Ima i dana kada se tu usidri čak 13 brodova.

“Žao mi je i nas i turista, jer ne mogu da osjete grad dok se sudaraju s drugim turistima. To je haos, cijela stvar je haos”, rekao je jedan Dubrovčanin.

Taj problem je počeo da škodi ugledu Dubrovnika u inostranstvu.

UNESKO je prošle godine upozorio da je mjesto tog grada na listi svjetske kulturne baštine ugroženo zbog porasta broja turista.

Popularni putopisni blog “Diskaverer” (http://blog.thediscoverer.com/) je nedavno ukazao da je posjeta tom istorijskom gradu “vrhunac svakog odmora u Hrvatskoj, ali gomile koje su napunile njegove uske ulice i prolaze, ne donose kvalitetno iskustvo”.

U blogu piše i da dodatna pažnja koju taj grad dobija kao mjesto snimanja “Igre prestola”, u kombinaciji s dolaskom brodova za krstarenje, stvara “problem epskih razmjera”.

Putnicima je zato dat savjet da posjete druge stare gradove u blizini.

“Umjesto što pokušavate da budete jedan od srećnika koji će dobiti kartu za posjetu dubrovačkim atrakcijama, posjetite prekrasan grad Ohrid u obližnjoj Makedoniji”, poručuju u blogu.

Dubrovačke vlasti su 2017. godine najavile plan “Poštovati grad”, koji ograničava broj turista s brodova za krstarenje na maksimalno 4.000 istovremeno, u bilo koje doba dana.

Međutim, taj plan tek treba sprovesti.

Šefica turističke službe grada Romana Vlašić kaže da su svjesni gomile turista.

Obećava da će se ograničiti broj posjetilaca, ali sa zadovoljstvom napominje da je ovogodišnja sezona u Dubrovniku “zaista dobra, uz blago povećanje broja turista”.

I uspjeh fudbalske reprezentacije Hrvatske na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu, podstakao je dolazak stranaca.

Vlašić je rekla da je do sada Dubrovnik ove godine posjetilo više od 800.000 turista, što je šest odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Broj noćenja je porastao za četiri odsto, odnosno na tri miliona.

Brodovi za krstarenje plaćaju takse za gradsku luku, ali lokalne radnje imaju vrlo malo koristi od posjetilaca s njih, jer putnici imaju na brodovima sveobuhvatne pakete, i vrlo malo troše u lokalnim restoranima ili prodavnicama.

Krunoslav Đuričić koji svira gitaru na Pileama, jednom od dva glavna ulaza u stari Dubrovnik, vidi masu turista koja teče pred njega po cio dan, i smatra da “masovni turizam možda nije ono što im stvarno treba”.

“Turisti s brodova za krstarenje imaju samo nekoliko sati da posjete grad, što znači da žure da vide nekoliko tačaka, da se tu slikaju, i da to objave na internetu” kaže Duričić.