Blokadom otvaranja poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi Hrvatska već drugi put u samo nekoliko meseci “pokazuje mišiće” prema Srbiji. U tome nema čaki ni podršku velikih sila, već to radi iz čisto političkih razloga i zato što joj se može, saglasni su sagovornici “Blica”.
To bi u najkraćem bio motiv Hrvatske koja je jedina zemlja koja nije dala saglasnost u Briselu za otvaranje ovog poglavlja, bez obzira što je to podržala i najmoćnija članica EU – Nemačka, ali i ostale članice.
Ovakvo iživljavanje Hrvatske, čini se, moglo bi da postane praksa prilikom svakog sledećeg otvaranja poglavlja, i to se ne bi desilo prvi put. Međutim, kako kaže Jelica Minić iz Foruma za međunarodne odnose, za Srbiju je ovo loše jer ne zna gde će se sve u perspektivi javljati problemi sa Hrvatskom, sa kojom ima dosta nerešenih pitanja.
– Srbija bi trebalo da preuzme inicijativu za njihovo rešavanje. Treba da se trudi da otvori što je moguće više poglavlja, i gde god je moguće sporna pitanja otklanjati argumentovano. Takođe, u našem interesu je da ne dižemo tenzije – ističe Minić.
Minić: Demonstracija loše volje
Kako navodi, iako većina zemalja članica EU, u prvom redu Nemačka, ističe da bilateralna pitanja treba rešavati bez blokiranja, “svedoci smo da to nije uvek praksa”.
Kada su u pitanju manjine, kaže ona, Srbija sasvim sigurno nije ni najgora, “štaviše ima niz dobrih rešenja koja su bolja čak i od nekih zemalja EU”.
– Ovo nije moralo da se desi, i radi se o demonstaciji loše volje. Nije dobra praksa u odnosima koji su ionako osetljivi, a najgore je što to otežava život i srpskoj manjini u Hrvatskoj, i hrvatskoj u Srbiji – objašnjava ona.
Razlozi za hrvatsko “ne”
Kao glavni razlog za hrvatsko “ne” navodi se njihov zahtev za vraćanjem kulturnog blaga SPC u Hrvatsku, kao i insistiranje na pravima hrvatske manjine u Srbiji, odnosno udžbenicima i nastavi na hrvatskom jeziku.
Sagovornici “Blica” saglasni su u tome da ova blokada ni Hrvatskoj ni Srbiji ne donosi ništa dobro, i da će ionako krhki odnosi i dalje biti “zategnuti”.
Popov: Nastavak stare prakse
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže za “Blic” da ne veruje da Hrvatska u bilo čije ime ima mmandat da blokira Srbiju, kao i da je većina članica na nju vršila pritisak još letos, kada je posredi bilo otvaranje poglavlja 23 i 24.
– Ovo je samo nastavak stare prakse koja datira od prethodne hrvatske vlade, a nova nastavlja da ide istim putem. Verovalo se da će se sa novim premijerom Andrejem Plenkovićem stvari promeniti, i ostaje da se nadamo da će biti tako – kaže Popov, istakavši da je Hrvatska još pre nekoliko godina, imajući iskustva sa Slovenijom, potpisala da će bilateralna pitanja rešavati u dobroj volji ali i da to, nažalost, nije slučaj u realnosti.
Hrvatska se inati
Popov navodi da ovo nije dobro ponašanje za Hrvatsku koja blokadom ne dobija ništa, ali koja svojim ponašanjem ostavlja ustisak da je neozbiljna i inadžijska zemlja. Kaže i da Srbija i Hrvatska imaju nerešena pitanja, poput granice i sukcesije, i da će i ona u nekom trenutku doći na “dnevni red”.
– Činjenica je i to da postoji želja pojedinih, manjih članica EU, da pokažu “mišiće” prema svojim susedima, a činjenica je i da je Srbija trebalo da bude inicijativnija u rešavanju spornih pitanja kako bi ih bilo što manje kako se budemo približavali EU, tim pre jer smo znali da će Hrvatska pre nas postati deo Unije – priča on.
Pusić: Sitne pretnje
Sa njim se slaže i zagrebački univerzitetski profesor Zoran Pusić koji za “Blic” objašnjava da ne zna detalje kada je u pitanju podrška Hrvatskoj od strane neke velike sile za ovakvo ponašanje, niti ko uopšte želi da “svoje interese isteruje preko Hrvatske”, tim pre što sve članice mogu da odlučuju ponaosob. Blokadu Hrvatske vidi kao loš potez.
– Ovo je područje koje treba da prestane da bude problem u EU, i postane zona mira i saradnje. Stvari poput ove treba rešavati dogovorom i pokazati dobru volju, pre nego se baviti nekakvim sitnim pretnjama, što samo dovodi do suprotnih efekata – kaže on.
Kako navodi, odnosi Srbije i Hrvatske su važni pre svega za građane obe zemlje, ali i za samu Uniju. U ovom slučaju, Pusić krivicu vidi u Hrvatskoj.
– Ako su problem nacionalne manjine, siguran sam da bi srpski političari o tome razgovarali. Ovako, samo se stvara zla krv na štetu obe strane – priča on.
Balkan idealan za blokiranje
Blokade zemalja kandidata od strane članica EU nije nikakva nova praksa, a zanimljivo je da u tome glavnu ulogu igraju balkanske zemlje. Ilustracije radi, pregovori sa Makedonijom su blokirani u nedogled od strane Grčke, i to jer nema dogovora oko imena. Slovenija je isto radila sa Hrvatskom zbog spora oko Piranskog zaliva.
Dijaspora.news Izvor blic.rs
Recommended for you
You must be logged in to post a comment Login
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.