Crnogorska plemena, odnosno plemensko društvo je autentična tvorevina sa svojim uređenjem, teritorijom i svojom patrijarhalnom kulturom. Plemena su ponikla na ruševinama feudalnog društva koja se razvijala pod snažnim uticajem kulturnog i istorijskog nasljeđa srednjevjekovne države.
Plemena su nastala udruživanjem porodica koje imaju zajedničko porijeklo ili pretke. Po narodnom shvatanju, pleme je zajednica nekog stanovništva koje je poteklo od jedne porodice ili od jednog lica. Na ovoj osnovi u narodu su nastala predanja o rodonačelnicima raznih plemena u Crnoj Gori i Hercegovini. Na zasnovanost ovakvih shvatanja ukazuju i patronimički nazivi plemena.
Katunska nahija ima devet plemena: Cetinje, Njeguši, Ćeklići, Bjelice, Cuce (Velje i Male), Ozrinići (Čevljani), Pješivci (Gornji i Donji), Zagarač (Gornji i Donji) i Komani (Komani u užem smislu i Bandići);
Lješanska nahija u nedovršenom plemenskom grupisanju ima “plemena”: Draževina, Gradac i Buronje;
Riječka nahija ima pet plemena: Kosijeri, Dobrsko selo, Ceklin (Gornji i Donji), Ljubotinj (Gornji i Donji), Građani,
Crmnička nahija se dijeli na: Podgor, Dupilo, Brčeli, Sotonići, Gluhi Do, Limljani i Boljevići
Plemena “sedmoro Brda”: Bjelopavlići (Vražegrmci, Martinići, Pavkovići i Petrušinovići),
Piperi (Crnci, Stijena i Đurkovići), Bratonožići, Kuči, Rovca, Morača (Gornja i Donja) i
Vasojevići (dokomski i prekokomski).
Stara Hercegovačka plemena se prostiru na teritoriji Crne Gore su: Drobnjaci (sa Jezerima), Uskoci, Piva, Šaranci, Nikšići, Banjani, Grahovo, Krivošije–
(montenegrina.net/wikipedia/volimpodgoricu.me)
You must be logged in to post a comment Login
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.