Fotografije ugledale svjetlo dana nakon 91 godinu.
Alen Mešić, kolekcionar i predsjednik Udruženja kolekcionara i ljubitelja istorije u BiH- Denarius, nedavno je došao u posjed rijetkih fotografija.
Riječ je o čak 100 originalnih fotografija nastalih prilikom posjete kralja Aleksandra i kraljice Marije Crnoj Gori i Dalmaciji u periodu od 12.09. do 02.10.1925. godine, koja je ostala zabilježena kao veličanstvena, spektakularna i istorijska.
Do sada su se iste mogle vidjeti samo u knjizi, tačnije Almanahu Jadranske straže iz 1926. godine. Upravo je Alen jedan od rijetkih vlasnika i ove knjige.
Do fotografija je došao sasvim slučajno. Fotograf koji je pratio ovo putovanje sačuvao ih je od zaborava u kutiji za cipele na tavanu svoje kuće. Njegov unuk, nakon što je krenuo sa radovima na kući, nije bio zainteresovan da ih sačuva, dao ih je kolekcionarima i iz neke treće-četvrte ruke stigle su do Alena.
“Već nekoliko godina posjedujem Almanah Jadranske straže iz 1926. godine, koja je među kolekcionarima pravi raritet, a kada sam saznao da postoje i originalne fotografije koje prate dešavanja u knjizi, zaista nisam mogao skriti oduševljenje. Poseban trenutak je bio kada sam među fotografijama pronašao i one koje nisu ušle u štampano izdanje, ali su očigledno dio iste kolekcije. Na primjer, za jednu fotografiju iz knjige, pronašao sam nekoliko sličnih, nastalih u razmaku reda minuta, gdje se vidi ista scena, ali su učesnici scene malo pomjereni. Takođe, bilo je i fotografija koje nisu uspjele zbog preeksponiranosti ili iz drugih razloga. Čini mi se da te slične, neizabrane i neuspjele fotografije daju posebnu čar ovoj kolekciji”, rekao je za naš portal Alen, koji već duži niz godina spašava od zaborava rijetke knjige i dokumenta sa prostora Balkana.
Trenutno pokušava saznati imena ljudi na slikama, što je, priznaje, s ove vremenske distance jako teško. Ako u svom naumu uspije, organizovao bi putujuću izložbu, koja bi ljudima u regionu bar donekle približila Jadransku stražu, pomorsko-propagandnu organizaciju u Kraljevini Jugoslaviji utemeljenu 1922. u Splitu, radi kulturnog, privrednog i opšteg unaprjeđivanja Jadranskoga mora i primorja.
O Jadranskoj straži danas se jako malo zna, iako je djelovala u 20 područnih odbora u zemlji, te u 10 odbora u evropskim zemljama i SAD-u. Nastala je u vrijeme otvorene namjere Kraljevine Italije da preuzme istočni dio Dalmacije, i u samom početku je bila usmjerena na obranu zemlje i zaštitu njezinih nacionalnih interesa na moru. Prema novomu statutu iz 1927. godine, glavna joj je zadaća bila očuvanje nacionalnih obilježja i pomorske tradicije zemlje, širenje narodne svijesti o važnosti Jadranskoga mora, unaprjeđenje njegova iskorištavanja te razvoj jadranske orijentacije.
Mnogi oblasni odbori iz kontinentalnih delova Kraljevine podizali su dječje domove u mjestima na obali Jadranskog mora kako bi im omogućili da posjete po prvi put more i zavole ga. Dobrovoljnim prilozima sagradila je 1933. godine školski brod Jadran, namijenivši ga ratnoj mornarici. Razvivši i bogatu publicističku djelatnost, Jadranska straža je 1923–41. objavljivala u Splitu mjesečnik Jadranska straža i različite publikacije u Pomorskoj biblioteci, u kojima se posebno njegovala pomorska književnost. S približno 180 000 članova 1939. bila je najbrojnija organizacija u zemlji; djelovala je do 1941., a pokušaj njezine obnove u Rijeci 1954. završio je neuspjehom.
(Tatjana Čalić/buka)
